Našice se prvi put spominje 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju ih različito: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche, Vesice i Nesice. Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lackovic, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te ilocki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari, ivanovci i franjevci. Našice su pod Turcima od 1532. do 1687. g. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945.g. Obitelj Pejačević daje dva hrvatska bana...


Prema pisanim podacima Našice se prvi put spominju 1229. godine (Nekche) kao posjed templara i roda Aba, koji je podigao castrum. Do turskog osvajanja 1532. posjed su držali Ivanovci, Gorjanski i knezovi Ilocki. Za vrijeme Turaka tu je bilo sjedište nahije do 1687.g. Nasičko vlastelinstvo često je mijenjalo vlasnike, da bi od 1734. do 1945. bilo u posjedu plemičke obitelji Pejačević. U središtu grada u prostranom parku engleskog tipa na nekadašnjim temeljima starog i skromnog dvorca podigli su Pejačevićevi 1812. klasicistički jednokatni dvorac, a kule su prizidane 1865. g. U nižim prostorima parka ista je obitelj podigla 1909. niski klasicistički dvorac.

   

Park, u kojem se nalaze oba dvorca, ubraja se u najljepše parkove u Hrvatskoj. U njemu se uz domaće šumsko drveće nalaze mnoge egzotične vrste (sekvoja, katalpa, paulovnija, gledicija, tisa, gingoko biloba i dr.). Put prema groblju vodi kroz aleju lipa do neogotičke kapele s kriptom Pejačevića, koju je 1881. sagradio H. Bole. Pored nje je grob poznate hrvatske kompozitorke Dore Pejačević s mramornom bistom (rad D. Jovanović, 1906.).

Od vrijednih spomenika kulture treba spomenuti župnu franjevačku crkvu sv. Antuna Padovanskog (XIV st.) To je gotička barokizirana gradjevina s visokim zvonikom. U crkvi je umjetnički vrijedan barokni inventar iz XVIII. st., sjedala, kipovi i slike. Na pjevalištu (koru) i na Pejačevićevom oratoriju su značajne drvene rokoko resetke. Uz crkvu je franjevački samostan iz XIII. st. Samostan ima barokni inventar i bogatu biblioteku.
Nakon oslobođenja obilježavaju se mnoga mjesta našičkog kraja spomenicima i spomen pločama.

U središtu Našica, gdje se nekada održavao sajam, podignut je lijep park, a u njemu je podignut spomen-kosturnica palim borcima NOR-a (današnja fontana). U parku se nalazi i bista kompozitora Vatroslava Lisinskog. U selu Gradac, koje je od Našica udaljeno 10 km, a nalazi se na cesti Našice - Požega, podignuto je spomen obilježje rad poznatog kipara Ĺ˝eljka Janeša. Selo Gradac bilo je u toku rata spaljeno do temelja. U njemu su djelovale mnoge značajne institucije i tamo je postavljeno spomen obiljezje NOR-a. Od motela Gradac moze se doći planinarskom markacijom do ruševina Bedemgrada kojeg mnogi povjesničari smatraju starim gradom Našice. Ostaci ulazne kule ukazuju da je to bila velika gradjevina gotičkih karakteristika. Medju vrlo stare spomenike spada i jednobrodna mala bazilika s polukružnom apsidom, koja se danas nalazi izvan naselja Martin, crkvica sv. Martina. Potječe vjerojatno iz XII st. U starom dvorcu Pejačevića smješteni su danas: Zavičajni muzej Našice, Mali likovni salon i bogata zbirka keramike "Kolonije keramike Hinko Juhn" u kojoj svoje radove ostavljaju mnogi poznati umjetnici. U podrumu dvorca nalaze se prostorije HKUD-a "V. Lisinski" i Gradske limene glazbe. U ljetnom dvorcu Pejačevića, koji je izgrađen po uzoru na postdamski dvorac Sans Souci, otvorena je 1954. Gimnazija Našice i tu su bile učionice Srednjoskolskog centra do 1978. g., kada je izgradjena nova zgrada Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje "A. Cesarec" u Našicama (današnja SS Isidora Kršnjavoga).

Sada su u tom dvorcu prostorije Radio-stanice Našice, Radio kluba i dr. Događanja 1990 mjenjaju političke i gospodarske prilike. Mnogi mladi našicani javljaju se kao dobrovoljci u obrani domovine. Borba za našičku vojarnu 20 i 21. rujan 1991. pokazala je svu snagu i jedinstvo građana da obrane svoju državu i njenu samostalnost..

ZNAČAJNI DATUMI


1229. prvi spomen Našica u povelji KRALJA ANDRIJE II
1275. prvi spomen postojanja Franjevačkog samostana u Našicama
1312. pleme ABA dobilo dozvolu da sagrade utvrdu BEDEMRAD
1403. prvi put se spominje trgovište Našice
1541. Turci osvajaju cijelo našičko područje, a Našice postaju sjedište KADILUKA
1687. Našice se oslobadaju od Turaka
1708. u franjevačkom samostanu otvorena gramatikalna škola
1734. Našicki posjed kupuje OBITELJ PEJAČEVIÆ
1811. početak gradnje dvorca Pejačević
1815. početak svjetovnog školstva - dolazi prvi učitelj
1834. osnovan KASINO(čitaonica)
1858. započela gradnja pučke skole
1873. započela s radom pilana DIK Djurdjenovac, osnovana NAŠIČKA ŠTEDIONICA
01. V. 1918. prva proslava praznika rada u Djurdjenovcu
1888. osnovano DVD Našice, Našice postaje sjedište kotara
1889. osnovano HKUD "Vatroslav Lisinski" u Našicama
1906. izgradjen prvi vodovod u Našicama
1907. izgradjeni ribnjaci u Našičkoj Breznici
1909. izgradjen drugi dvorac obitelji Pejačević
1910. puštena u pogon električna centrala ("munjara") u Nasicama
1919. osnovan Nogometni klub KRNDIJA
1925. raznim sadržajima u gradu obiljezena 1000. obljetnica HRVATSKOG KRALJEVSTVA
1932. osnovano obrtnicko pjevačko drustvo "ZORA"
17. IV 1945. Našice su oslobodjene od okupatora i njegovih pomagača
1954. otvorena gimnazija
1990. prvi izbori u samostalnoj Hrvatskoj.
1991. DOMOVINSKI RAT. U borbi za našičku vojarnu oštećeni brojni objekti u gradu
1997. Uredjen gradski trg.
1990. grad obilježava 770 godina prvog spomena imena